Kako sačuvati banane da budu svježe

Svima nam je poznato da banane brzo pocrne, što ne znači da imaju baš kratak rok trajanja, jer mnogi ih upravo takve i vole, a neka su istraživanja pokazala da su možda takve čak i zdravije, ali ako biste ipak da izgledaju lijepo i traju duže, probajte ovaj simaptičan i već testiran trik.

Ovim se problemom, naravno, bave i oni kojima je posao transport i trgovina bananama, pa su financirana različita istraživanja sa zadatkom da otkriju mehanizme procesa koji mogu usporiti truljenje banana. 

Ova teorija je najčudnija od svih – krunu, tj. vrhove banana (dok su u grozdu) omotajte u plastičnu foliju ako želite da traju duže, a rezultat je još bolji ako banane razdvojite i onda svaki vrh posebno umotate u foliju. (ne cijele banane, već samo vrhove – kao na fotografijama).

Ipak ako želite da ubrzate sazrijevanje banana stavite ih u papirnu vrećicu.

Ne brinite, znanost stoji iza cijele priče. Banane, kao i mnogo drugo voće, ispušta plin etilen, prirodni plin koji je zaslužan za brže sazrijevanje, ne samo voća koje ispušta plin, nego i voća koje se nalazi u blizini. Kada se vrh banane omota plastičnom folijom, to ispuštanje se usporava, a rezultat je sporije sazrijevanje.  

Mjesto u kojem žene imaju najdužu kosu na svijetu

Kosa je važan dio osobnosti kako ženama tako i muškarcima. Lijepa, njegovana kosa je često i sinonim za zdravlje. Međutim, pripadnice kineske nacionalne manjine Red Yao, vjeruju da je kosa toliko sveta da je samo muž može vidjeti i to samo na dan vjenčanja.

Prema staroj tradiciji mogle su rasplesti svoju kosu samo u krugu obitelji, ali su tu tradiciju napustile 1987. godine i sada ponosno pokazuju svoju dugu kosu u selu.

U prosjeku, kosa ovih žena duga je 1,6 metara a kosu režu samo jednom u životu – kada napune 16 godina i krenu u potragu za mužem..

Prema vjerovanju duga ženska kosa donosi sreću i bogastvo te dugovječnost. Što je kosa duža osoba je sretnija.

Iako nose slične frizure, određeni detalji frizure otkrivaju detalje o osobi.

Ako je kosa jednostavno omotana oko glave to znači da je osoba udana ali nema djece, ako nosi punđu onda je udana i ima djecu a ako nosi maramu oko glave onda je u potrazi za ljubavnikom.

Prema Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda, to je sada “selo s najdužom kosom”.

Krigla piva dnevno štiti srce

Pola sata nakon krigle pive rizik od srčanog udara pada za trideset posto zbog omekšavanja aorte i bolje cirkulacije.

Piva ima blagotvnorne učinke na zdravlje srca, pokazalo je istraživanje grčkog sveučilišta Harkopio, jedino što se neć svidjeti pivopijama je ograničenje od jedne krigle dnevno

Umjerena konzumacija piva vrlo je korisna za organizam, što se najbolje vidi na cirkulaciji koja se znatno poboljšava, a rizik od srčanog udara smanjuje se za trideset posto. Zanimljivo je da bezalkoholno pivo nema ovakav učinak. 

Bolja prokrvljenost srca testirana je krutošću aorte koja je postala fleksibilnija nakon popijene krigle piva. Kombinacija alkohola i antioksidansa zaslužna je, smatraju znanstvenici za ovaj fenomen.

Također je otkriveno da tamno pivo ima bolji učinak od svijetlog, ali uz sve ovo preporučuje se umjerna konzumacija piva kako ne bi izazvalo potpuno suprotne učinke. 

Sedam nevjerojatnih (ali istinitih) grešaka na razgovoru za posao

Potraga za poslom prava je umjetnost. Mnogo je aspekata te umjetnosti na koje ne možemo utjecati. Zato se treba potruditi da razgovore s poslodavcima odradimo što je bolje moguće.

U vrijeme kada oni sretniji strepe za svoj posao, oni manji sretni svakodnevno se nalaze u potrazi za izvorom prihoda. Pozivi od poslodavaca sve su rjeđi zato svaku priliku treba iskoristiti maksimalno. U potrazi za poslom na mnogo toga ne možemo utjecati, ali možemo dati sve od sebe na razgovoru za posao. Tu je bitno ne zeznuti. Ovo su ljudi koji su zeznuli. I to gadno.

• Muškarac na razgovoru za posao prišao potencijalnoj šefici i položio svoju ruku na njeno koljeno.

• Muškarac zamolio poslodavca da ga plaća 'ispod stola'.

• Kandidat za posao zanijekao da ima mobitel sa sobom iako mu je on uporno zvonio u torbi.

• Kandidat nije htio odgovoriti na pitanje poslodavca jer je vjerovao kako će mu ukrasti ideju, a da ga neće zaposliti

• Kandidatkinja zamolila može li početi raditi nekoliko tjedana kasnije od predviđenog kako ni na starom poslu mogla dobiti božićne darove od suradnika

• Jedna kandidatkinja je rekla kako ne želi posao ako će morati puno raditi.

• Muškarac za vrijeme razgovora nazvao suprugu ne bi li je pitao što kuha za večeru 

 

 

Zašto ljudima zaboravljamo imena nakon upoznavanja

Često se nađemo u situacijama da nazočimo događaju gdje moramo upoznati nekoliko ili nekolicinu novih ljudi. U tim slučajevima obično se dogodi, da zbog želje da ostavimo dobar prvi dojam, kao i zbog puno novih imena, neka od njih zaboravimo nakon samo nekoliko minuta. No, britanski stručnjaci sa Sveučilišta Sussex proveli su studiju kojom su našli opravdanje za ovakve ljude. Naime, oni su došli do spoznaje da nam određena informacija može 'ispariti' samo nekoliko minuta nakon što smo je čuli, a onda se vratiti u sjećanje za par sati.

Trenutna amnezija svima se ponekad događa, a nova studija koje su proveli stručnjaci pri Sveučilištu Sussex donekle opravdava ljude kojima se događaju ovakvi propusti u memoriji. Istraživači su otkrili da nam određeni podaci jednostavno 'ispare' netom nakon što ih čujemo, ali ih se sjetimo poslije par sati. Iako nije do kraja jasno zašto se ovakve stvari događaju, stručnjaci vjeruju da se mozak na ovaj način štiti od prekomjerne količine informacija, prenosi Daily Mail. 

- Stručnjaci su se dugo pitali, koji je razlog ovakvim memorijskim propustima. No, pamćenje je energetski zahtjevan proces, tako da mozak mora odlučiti vrijedi li uložiti energiju za usvajanje pojedinog podatka. Budući da ovaj misaoni organ ima ograničeni kapacitet, na ovaj način se štiti od preopterećenja, rekao je doktor Ildiko Kemenses, jedan od provoditelja istraživanja.

Inače za dokazivanje ovih postulata, istraživači su proveli pokus na puževima. Naime, ponudili su im nepoznatu supstancu kako bi utvrdili hoće li je prepoznati kao hranu. Otkrili su da su puževi reagirali, ali uz memorijske propuste od pola do dva sata, prije nego su pamćenje u potpunosti konsolidirali u roku od četiri sata. No, pri uključivanju drugih stimulansa za vrijeme 'propusne faze' za konsolidaciju im je trebalo znatno više vremena.

Prilikom nekih prije provedenih studija utvrđeno je da je jedna od situacija koja izaziva gnjev kod velike većine ljudi, kada im netko pogrešno izgovori ime ili ga potpuno zamijeni. Stoga ako i vi imate propuste u memoriji kojim su se bavili britanski istraživači, sljedeći put osobu koju ste tek upoznali pitajte da vam se ponovno predstavi, prije nego joj se zamjerite u narednom obraćanju. 

Kako skinuti grubu kožu s laktova bez skupih krema

Gruba koža na laktovima problem je koji postaje vidljiv s dolaskom toplih dana i majica kratkih rukava, pa evo savjeta kako je ukloniti preparatima iz kućne radinosti, bez potrebe za skupim kremama.

Prvo je potrebno napraviti domaći piling za koji vam trebaju samo dva sastojka, bademovo ulje i šećer. Pola decilitra bademovog ulja promiješajte s jušnom žlicom običnog šećera i nanesite na laktove. Smjesu umasirajte kružnim pokretima i ostavite pet minuta, pa isperite i osušite kožu.

Ako vam ostanu tamne mrlje, njih ćete se riješiti limunom, jer voćne kiseline uklanjaju mrtve stanice kože i djeluju kao izbjeljivač, a vitamin C će stimulirati kolagen za obnovu kože. Prerežite limun na pola i desetak minuta trljajte svaki lakat jednom polovicom limuna.

Za kraj postupka treba nahraniti kožu koju smo upravo tretirali, pa napravite hranjivu masku od karite maslaca i kokosovog ulja, a možete dodati i par kapi svježe limete u odnosu dvije žlice maslaca i jedan decilitar ulja.

Kokosovo ulje jača vezivno tkivo i čini kožu elastičnom, a karite maslac regenerira kožu dubokim prodiranjem u nju svojim vitaminima A i E. Masku nanosite svaku večer prije spavanja dok koža ne postane zdrava i glatka nakon par dana. 

Veliki izbor zanimljivosti na portalu "U prolazu"

Sastavljena letjelica od 5,3 mil. lego-kockica

Mnogi stanovnici New Yorka okupili su se na Times Squareu kako bi dočekali – izvanzemaljce! Tako je izgledao prizor na predstavljanju replike svemirskog broda iz popularnih Ratova zvijezda, a da stvar bude još zanimljivija, letjelica je napravljena od nekoliko milijuna lego-kockica. 

Spektakularna struktura koja je postavljena na Times Squareu napravljena je od više od 5,3 milijuna kockica, teška je 20.865 kilograma. Na njezinoj izradi radilo je 32 osobe, a potrošeno je 17.000 radnih sati. Iz tvrtke Lego poručili su da se radi o stvarnoj replici broda iz Zvjezdanih staza odnosno da je letjelica napravljena u istoj veličini kao i brod napravljen za potrebe snimanja filma. Sastavljanje svemirskog broda počelo je prije godinu dana u Češkoj, da bi nakon toga brodom bio prebačen u SAD. Kada je stigla na američko tlo, maketa je prebačena u skladište u New Jarseyu gdje je rastavljena u tri dijela i kamionima dopremljena na Times Square.

Maketa koja reklamira seriju ‘Yodine kronike’ ostat će na Timesu do kraja petog mjeseca kada će biti prebačena u Legoland kraj San Diega.

Poništeno “autistično” ponašanje kod miševa – postoji li ikakva veza s autizmom kod ljudi

Autor: Irena Dujmušić

 Matrix World

Istraživači sa Sveučilišta McGill i Sveučilišta u Montrealu su identificirali vezu između sinteze proteina i autističnog spektra poremećaja (ASD), koja može poduprijeti nove terapijske pravce. Nova studija provedena na miševima je utvrdila da nenormalno visoka sinteza skupine neuronskih proteina zvanih neuroligini rezultira simptomima sličnim onima dijagnosticiranim kod ASD-a. Istraživanje također otkriva da se autističko ponašanje može otkloniti kod miševa sa spojevima koji inhibiraju sintezu proteina ili s genskom terapijom usmjerenom na neuroligine.

Regulacija sinteze proteina, također nazvana mRNA translacija, je proces kojim stanice proizvode proteine. Translacija je treći stadij biosinteze proteina. U translaciji ribosom dekodira glasnika RNA- m(RNA), koji nastaje transkripcijom, da bi mRNA proizveo posebni aminokiselinski lanac koji će se kasnije složiti u aktivni protein. Ovaj mehanizam je uključen u svim aspektima funkcija stanica i organizma.

Profesor Nahum Sonenberg, voditelj Zavoda za biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta McGill i suradnik Istraživačkog centra za rak Goodman izjavljuje:

“Moj laboratorij je posvećen razjašnjavanju uloge umanjene sinteze proteina u etiologiji raka. Međutim, naš tim je bio iznenađen otkrićem da slični mehanizmi mogu biti uključeni i u razvoju ASD. Koristili smo miševe kod kojih je bio neutraliziran ključni gen koji kontrolira pokretanje sinteze proteina. Proizvodnja neuroligina je kod njih bila povećana. Neuroligini su važni za formiranje i reguliranje veza poznatih kao sinapse između neuronskih stanica u mozgu i bitni su za održavanje ravnoteže u prijenosu informacija od neurona do neurona.”

Postdoktorski suradnik na Sveučilištu McGill i voditelj istraživanja Christos Gkogkas dodaje:

“Još od otkrića mutacija neuroligina kod pojedinaca s ASD-om 2003., precizno određeni molekularni mehanizmi koji su upleteni su ostali nepoznati. Naš rad je prvi povezao translatornu kontrolu neuroligina s izmijenjenim sinaptičkim funkcijama i autističkim ponašanjem kod miševa. Ključ je u tome što smo postigli poništenje ASD simptoma kod miševa. Prvo, koristili smo spojeve, koji su prethodno razvijeni za liječenje raka, da bi reducirali sintezu proteina. Drugo, koristili smo neumnožavajuće viruse da bi zaustavili pretjeranu sintezu neuroligina. “

Korištenjem novog sofisticiranog računalnog algoritma, identificirane su jedinstvene strukture mRNA iz neuroligina koje bi mogle biti odgovorne za njihovu specifičnu regulaciju. Istraživači su otkrili da smanjena sinteza neuroligina povećava sinaptičke aktivnosti, što rezultira neravnotežom između pobude i inhibicije u moždanoj stanici, a to otvara nove puteve za istraživanja koja možda mogu otkriti tajne autizma.

Profesor Jean-Claude Lacaille sa Sveučilišta u Montrealu objašnjava:

“Autistično ponašanje kod miševa je bilo spriječeno selektivnim smanjenjem sinteze jednog tipa neuroligina i u obrtanju promjena u sinaptičkim pobudama u stanicama. Ukratko, manipulirali smo mehanizmima u stanicama mozga i promatrali smo kako to utječe na ponašanje životinja.”

Istraživači su također bili u mogućnosti preokrenuti promjene u inhibiciji i povećanju autističnog ponašanja manipulirajući drugim neuroliginom.

“Činjenica da se može utjecati na ravnotežu sugerira da bi mogao postojati potencijal za razvoj farmakološke intervencije koja bi ciljano djelovala na ove mehanizme.”, zaključuje Lacaille.

Miševi = ljudi?

Mnogi se pitaju kakvo je to autistično ponašanje miševa i kako se to može usporediti s ljudskim ponašanjem. U studiji provedenoj 2012. od strane Nacionalnog instituta za zdravlje, uzgojeni su miševi koji pokazuju ponašanje nalik autističkom ponašanju. Slično kako djeca s autizmom imaju društvene deficite i određena tipična ponašanja poput ponavljajućeg ponašanja, ti miševi nisu komunicirali jedni s drugima i provodili su previše vremena u ponavljajućem ponašanju, kao u ovoj studiji gdje su se stalno uređivali.

Ovo straživanje je pokazalo da je određeni eksperimentalni tretman bio učinkovit u poništavanju simptoma autizma kod miševa. Eksperimentalni lijek se zove GRN-529. Dizajniran je da inhibira određeni tip receptora moždanih stanica koje primaju neurotransmiter glutamat. Glutamat je uključen u učenje i proces memorije te potiče druge dijelove mozga i živčanog sustava.

Kada je ovaj lijek ubrizgan miševima s autističnim ponašanjem, smanjila se učestalost njihovog ponavljajućeg ponašanja.

Bebe majmuna su razvile ponašanje nalik autističnom nakon ubrizgavanja uobičajenog koktela cjepiva, no majmuni i ljudi imaju neke slične karakteristike. 

Može li se to isto tvrditi i za miševe?

Istraživači su istaknuli da iako se većina saznanja o mozgu miševa ne mogu odnositi i na ljude, činjenica da su ti spojevi već testirani za neka druga stanja jača potvrde o učinkovitosti lijeka. Ova klasa spojeva se trenutno ispituje kod bolesnika s genetskom bolesti Fragilnog X sindroma, najčešćeg naslijednog oblika intelektualne invalidnosti. Otprilike jedna trećina bolesnika s Fragilnim X sindromom također zadovoljava kriterije za autizam.

Neki stručnjaci iskazuju veliki oprez oko ovakvih saznanja. Baltazar Gomez-Mancilla, izvršni direktor translacijske medicinske neuroznanosti s Novartisa, izjavljuje da je prerano špekulirati o tome može li ili ne autistični spektar poremećaja biti poništen od strane malih molekula.

Dr. Uta Frith, profesorica kognitivnog razvoja na Sveučilišnom koledžu London, izjavila je da se odavno sumnja da su problemi s neurotransmiterima izvor autizma, no ističe da će trebati puno vremena dok se ovi rezultati mogu prenjeti na ljude te da neovlašteno diranje sinapsi može dovesti do nepoželjnih nuspojava.

Mi se s njima ovaj put slažemo, sva ova istraživanja zapravo ne vode do lijeka za autizam, nego vode samo do ublažavanja simptoma, umjesto da se konačno povede računa o spriječavanju razvoja autizma, uklanjajući potencijalno štetne radnje poput cijepljenja ili da se vrši više ispitivanja da bi se otkrilo koji su to uzroci koji potiču autistične promjene.

Ispitivanja na miševima nisu pouzdana, što potkrijepljuje i članak objavljen na stranici SFARI (Simons Foundation Autism Research Initiative) čija je misija poboljšati dijagnostiku i liječenje ASD-a. Članak govori o tome da miševi pokazuju nedosljednost ponašanja u različitim laboratorijima. Forbesova suradnica nam pojašnjava zašto se ne treba povoditi za studijama obavljenim na miševima. Naime, istraživačke skupine ne mogu reproducirati iskazane “društvene deficite” ponašanja kod miševa koji su namijenjeni kao modeli autizma kod ljudi.

U procesu znanosti, bez obzira koliko se zanimljivi ili obećavajući,

 pa čak i uvjerljivi rezultati pojavljuju, oni se zaista ne bi trebali uzeti kao osnovana tvrdnja, 

osim ako su ih druge studije mogle reproducirati.

Istraživači iz tri različita laboratorija otkrili su proturječne rezultate o socijalnom ponašanju koristeći slične testove na istoj vrsti mutanata miševa. Svim miševima je nedostajala funkcionalna kopija neuroligina-4 (NLGN4), gena vezanog uz autizam. Studija iz veljače 2008. provedena na Nils Brosovom laboratoriju u Institutu Max Planck u Göttingenu, Njemačka, prva je predložila da miševi kojima nedostaje NLGN4 imaju sličan autistični društveni deficit. Slične nalaze je ovaj laboratorij objavio u studenom 2008.

No u rujnu iste godine, dvije nezavisne studije izvijestile su da isti soj miševa, uzgojenih od životinja datih od strane Brosovog laboratorija, ne pokazuju nikakve društvene deficite.

Kod ovih miševa, NLGN4 je napravljen kao nefunkcionalan da bi se odredilo što se događa kod sisavaca koji ga nemaju. Promjene u ovom genu, koji je kod za protein koji olakšava komunikaciju između živčanih stanica, su povezane s autizmom u različitim studijama. SFARI-ev članak otkriva niz mogućih objašnjenja zašto je moguće da ostale dvije skupine nisu vidjele ponašanja koja su prethodno primjećena, uključujući kompenzaciju zahvaljujući drugim genima, utjecaj nekog nepoznatog faktora iz okoliša ili varijabilnost u onesposobljenom genu. Miševi korišteni u studiji iz dva neovisna laboratorija su bili nekoliko generacija udaljeni od originalne vrste ili su izrasli iz očuvanih embrija i u tom intervalu, bilo koji broj promjena se mogao dogoditi u sekvencioniranju gena ili su mogle utjecati na to kako životinje koriste gen.

Potrebno je istaknuti da je izvorni članak iz veljače 2008., prema analizi praćenja web stranice gdje je objavljen, citiran u više od 100 drugih radova.

Ovaj neuspjeh replikacije je vrlo važan. Ne smijemo zaboraviti da miševi nisu ljudi, čak nisu ni usko povezani s ljudskom vrstom. U procesu znanosti, bez obzira koliko se zanimljivi ili obećavajući, pa čak i uvjerljivi rezultati pojavljuju, oni se zaista ne bi trebali uzeti kao osnovana tvrdnja, osim ako su ih druge studije mogle reproducirati. Bez replikacije, znanstvene spoznaje ostaju naznake, a ne činjenice, uvijek noseći mogućnost slučajnosti ili greške, osim ako se dokaže da mogu biti ponovljivi.